U Centru za mir i multietničku saradnju Mostar jučer su odlučili da Željani Zovko, potpredsjednici Evropske narodne stranke (EPP) i članici Odbora za kulturu i obrazovanje Evropskog parlamenta oduzmu priznanje „Mimar mira“, koje joj je dodijeljeno 2015. godine kao ambasadorici BiH pri UNESCO-u.
Bila je to jedna u nizu burnih reakcija nakon što je najavljeno da će Zovko, inače rođena Mostarka, u Briselu predstaviti Stari most u Mostaru kao dio hrvatske kulturne baštine!
Iako je navedeno da će Zovko ove sedmice u Evropskom parlamentu predstaviti nematerijalnu i materijalnu baštinu RH i BiH, u vizualnoj najavi događaja „Naslijeđe hrvatske baštine na UNESCO-ovoj listi“ nalazi se i fotografija Starog mosta.
Među prvima koji je na to reagirao bio je, upravo, direktor Centra za mir i bivši mostarski gradonačelnik, Safet Oručević, koji je to okarakterisao kao „sramotnu i glupu provokaciju“. U međuvremenu je Zovko na svom Twitteru podijelila fotografije priznanja „Mimar mira“, a Upravni odbor Centra je, kako nam je potvrdio Oručević donio odluku da joj to priznanje oduzme.
Vizuelna najava događaja: Nema BiH. Facebook
“Ne zaslužuje nagradu”
– Ona tu nagradu za koju je izjavila da joj je draga jer je od njenog grada Mostara više ne zaslužuje. Tada smo joj je dali za trud kao Hrvatici koja vodi brigu oko svjetske baštine. Ona je to zasluženo dobila, ali sada joj tu nagradu zasluženo i oduzimamo, jer je svjetsku baštinu tako bezobrazno i glupo samopostavila u neku jednonacionalnu hrvatsku baštinu i od jednog velikog međunarodnog projekta kompromitirala cijelu ideju – rekao nam je Oručević.
Za poznatog mostarskog novinara i analitičara, Faruka Kajtaza, predstavljanje Starog mosta u Mostaru kao dijela hrvatskog kulturnog nasljeđa je pitanje na koje je trebala reagirati BiH, kao država. Jer, kako pojašnjava, BiH i njeno nasljeđe u koje se ubraja čuveni Stari most nije pitanje lokalne zajednice. Upravo, stoga je, poručuje, najveća odgovornost na zvaničnicima BiH koji su morali prepoznati takvu inicijativu i sve dubioze koje nosi, kao i moguće prijepore koji će nastati.
– Prilično sam siguran da se za cijelu priču znalo puno ranije, kada se trebalo reagirati, a ne uoči ili na sami dan izložbe ili čega već u evropskom parlamentu. Znači, premalo i prekasno – kazao je Kajtaz.
Zbog ovog događaja, evropski parlamentarci i institucije UNESCO-a zatrpani su porukama bh. građana u dijaspori. Podsjetili su ih da na činjenice rušenja Starog mosta s položaja HVO-a i HV-a 1993. godine.
Historijske činjenice
– Rušenje Starog mosta je bolan podsjetnik na ratne zločine i djela kulturocida kojeg su počinile snage HVO-a i VRS-a širom BiH od 1992. do 1995. godine. Svako odstupanje od istine je skandalozno i predstavlja uvredu za nečiju inteligenciju. Ideja da Stari most bude dio hrvatske kulturne baštine je besmislena, s obzirom da su ga namjerno razorile hrvatske separatističke snage, što bi impliciralo da su Hrvati uništili vlastitu kulturnu baštinu. Vjerujemo da je ključno osigurati tačnost i poštivanje historijskih činjenica, posebno kada se raspravlja o pitanjima kulturnog nasljeđa na platformama koje se cijene kao što je Evropski parlament – navodi se, pored ostalog, u pismu koje je upućeno i Zovko.
