Prošlo je devet dana od press konferencije visokog predstavnika Christiana Schmidta na kojoj je upozorio političke stranke da moraju hitno usvojiti izmjene tehničke Izbornog zakona ili će ih on nametnuti.
S obzirom na ono što smo vidjeli i čuli od političkih lidera od tada, čini se da ih Schmidtove prijetnje nisu mnogo uzdrmale pa su manje – više nastavili po starom.
Stranka demokratske akcije bila je jedina koja je povukla konkretan potez pa je u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona koji se odnosi na integritet i transparentnost izbornog procesa.
Blago rečeno, ne treba biti mnogo optimističan u pogledu da će ovaj prijedlog proći u oba doma Parlamentarne skupštine. Ako bude političke dosljednosti, onda bi trebao proći u Predstavničkom domu, čija sjednica je zakazana za danas, a za šta će SDA biti potrebna podrška Trojke i opozicije iz RS-a.
Ipak, iz SNSD-a su najavili da neće podržati ovaj prijedlog što znači da on ne može proći u Domu naroda. Ne samo da su najavili da neće podržati prijedlog, već je Dodik zaprijetio novom eskalacijom političkog konflikta ako Schmidt nametne izmjene Izbornog zakona.
Istog dana kad je Schmidt održao konferenciju za medije Dodik je rekao da će, u slučaju novih Schmidtovih nametanja, NSRS donijeti svoj izborni zakon.
“Neprihvatljivo je da živite u zemlji gdje vam neko nameće izborna pravila. Ako to Schmidt uradi mi ćemo donijeti naš izborni zakon, formirati našu izbornu komisiju, ugraditi sve elemente koje traži opozicija i provesti općinske izbore. Gdje to ima na svijetu što on radi? Kako je moguće odlukom mijenjati Izborni zakon”, kazao je Dodik.
Osim SNSD-a, ni od HDZ-a se ne može očekivati da podrži prijedlog SDA jer se on naslanja na neke prethodne prijedloge koje u Parlamentu HDZ već nije podržao.
Prijedlog SDA, inače, odnosi se na uvođenje elektronske identifikacije birača otiskom prsta i optičko čitanje glasačkih listića. Predviđena je i izrada studije izvodljivosti koja se tiče nabavke nove tehnologije. S ciljem sprečavanja zloupotrebe biračkih odbora, predloženo je da biračke odbore bira Centralna izborna komisija BiH putem javnog poziva, a da stranke mogu imati maksimalno jednog člana. Osim toga, ovim prijedlogom dodatno su pojačane kazne za kršenje zakona i uvedeno je pitanje mirovanja mandata.
Da li je prijedlog SDA baš ono što Schmidt traži ili bi on nametnuo nešto drugačije izmjene, za sada nije poznato, ali se može pretpostaviti po izjavama Dodika i drugih aktera iz SNSD-a da to njima ne bi odgovaralo. S druge strane, HDZ očigledno nema namjeru ništa konkretno uraditi u Schmidtovom kratkom roku pa je tako Dragan Čović u utorak najavio da bi se dogovor oko izmjena mogao postiću “kroz prvi i drugi mjesec” naredne godine.
Sudeći prema onome što je Schmidt rekao 20. decembra, on vjerovatno neće čekati ni 1. januar a ne kraj februara pa se sada već razbistrava situacija, odnosno u kojem pravcu bi sve moglo ići. Dakle, Prijedlog SDA ide u parlamentarnu proceduru i vrlo je moguće da bi danas mogao biti usvojen u Predstavničkom domu. To bi političkim liderima moglo kupiti malo vremena, barem do sjednice Doma naroda. A, historija dokumenata koji završe u “parlamentarnoj proceduri” naučila nas je da se lako tamo i izgube i obično posluže političkim liderima kao paravan da se nešto radi.
To je taktika koju političke stranke često koriste kada su satjerane u ugao, a u javnosti im često prođu. Da li će i Schmidt pustiti da im to prođe i sačekati još neko vrijeme prije eventualnog nametanja ili će ipak ostati dosljedan u svojim riječima, saznat ćemo vrlo brzo. Možda već danas.
